Zabava

Prihodi od poreza u industriji igara na sreću porasli 11 puta u poslednjih 15 godina: U državnu kasu slije se 220 miliona evra godišnje od igara na sreću

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock
Za proteklih pet godina zatvorilo se 254 kladionice, profiti priredjivača značajno opali

1. Rast poreza koje država naplati poslednjih 15 godina porasli 11 puta - sa 20 miliona eura na 220 miliona dok se u 2026. godini . očekuje 250 miliona

Foto: Promo

Prema najnovijim istraživanjima Bloomberg Adria, poreska opterećenja u industriji igara na sreću u Srbiji značajno su povećana tokom poslednjih 15 godina. Uprkos rastućim poreskim obavezama, industrija danas predstavlja značajan izvor prihoda za državni budžet, u koji se godišnje slije oko 220 miliona evra. Poređenja radi, pre 15 godina poreski prihodi iz ovog sektora iznosili su oko 20 miliona evra, što predstavlja povećanje od čak 10 do 11 puta i jasno ukazuje na značajan rast fiskalnog doprinosa ove industrije. Prema očekivanjima, u 2026. godini prihodi države od ove industrije mogli bi da dostignu čak 250 miliona evra.

2. Zatvoreno 254 uplatnih mesta u poslednjih pet godina

Foto: Promo

U Srbiji je u poslednjih pet godina, kako stoji u istraživanju Bloomberg Adria zatvoreno je 254 legalnih objekata, što ukazuje na značajne promene na tržištu igara na sreću i sve zahtevnije uslove poslovanja za priredjivače.

3. Zaposleni u industriji - 15.000 direktno i 100.000 indirektno

Industrija u Srbiji direktno zapošljava gotovo 15.000 ljudi, dok se procenjuje da podržava oko 70.000 radnih mesta kroz saradnju sa drugim privrednim granama – od IT sektora, marketinga i obezbeđenja do zakupa poslovnog prostora, logistike i drugih uslužnih delatnosti.

Kada se u obzir uzmu i članovi porodica zaposlenih, procenjuje se da od ove industrije direktno i indirektno živi više od 100.000 ljudi. Zbog toga promene u ovom sektoru ne utiču samo na organizatore igara na sreću već i na širok krug drugih privrednih subjekata, zaposlenih i njihovih porodica.

Doprinos industrije državnom budžetu ne završava se na naknadama za igre na sreću. Država ostvaruje dodatne prihode kroz poreze na dobit, poreze i doprinose na zarade zaposlenih, kao i druge fiskalne obaveze koje proizlaze iz poslovanja ovog sektora. Kada se saberu direktni i indirektni ekonomski efekti, ukupan doprinos industrije privredi procenjuje se na više od milijardu evra.

Ta sredstva predstavljaju značajan izvor finansiranja javnih potreba, uključujući izgradnju škola, bolnica, vrtića, sportskih terena, kao i programe podrške osobama sa invaliditetom. Prema ilustrativnim procenama, iznos od 220 miliona evra odgovara vrednosti izgradnje oko 220 škola ili 400 vrtića.

 4. Pad prihoda legalnih priređivača usled povećanja poreza i crnog tržišta

Foto: Promo

Industrija igara na sreću u Srbiji poslednjih godina suočava se sa sve većim poslovnim izazovima pokazuju istraživanja Bloomberg Adria, a jedan od najznačajnijih jeste kontinuirano povećanje poreskih opterećenja legalnih priređivača. Rast poreskih obaveza, uz istovremeno povećanje troškova poslovanja, kao što su električna energija, zakup poslovnog prostora, zarade zaposlenih i drugi operativni izdaci, direktno utiče na smanjenje profitabilnosti legalnih organizatora. U takvim okolnostima, legalni priređivači sve teže održavaju konkurentnost, dok crno tržište, koje ne snosi iste poreske i regulatorne obaveze, dobija dodatni prostor za širenje. Kao posledica toga, dolazi do gubitka korisnika i prihoda legalnog sektora, što se posredno odražava i na smanjenje poreskih prihoda države.

DRASTIČAN PAD NETO PROFITA PRIREĐIVAČA

Ukupni neto profit svih legalnih priređivača industrije i Državne lutrije je u 2025. godini pao za skoro 40 miliona evra (oko 30%) sa 134 miliona evra na 97 miliona evra.

5. Udeo crnog tržišta iznosi između 30 i 35 odsto

Ekonomski značaj legalnog tržišta nije jedini razlog zbog kojeg je važno očuvati njegovu održivost i efikasnu kontrolu. Na crnom tržištu igrama na sreću mogu učestvovati i maloletnici i druge ugrožene kategorije, što je u legalnom sistemu onemogućeno primenom zakonskih i regulatornih mera zaštite. Pored toga, na ilegalnom tržištu postoji mogućnost korišćenja novca nepoznatog porekla, uključujući i transakcije putem kriptovaluta, kao i izražen rizik od pranja novca. Sve su to pojave koje legalno tržište, kroz propisane mehanizme kontrole i nadzora, nastoji da spreči.

S druge strane, posledice ovih problema na kraju snose društvo u celini i legalni priređivači, na koje se često usmerava odgovornost za negativne pojave koje su zapravo posledica delovanja ilegalnog tržišta. Dalji sled događaja podrazumeva sve strožu regulaciju i povećanje poreskih opterećenja za legalne priređivače, što može dovesti do toga da se još veći broj igrača preusmeri na crno tržište. Na taj način država gubi prihode od poreza i naknada, novac odlazi iz zemlje u inostrane jurisdikcije, uključujući i poreske rajeve, a kontrola nad tržištem igara na sreću postaje sve slabija. Istovremeno, maloletnici i druge nezaštićene kategorije postaju izloženiji rizicima usled širenja ilegalnog tržišta.

Zbog svega navedenog, borba protiv crnog tržišta predstavlja jedan od ključnih problema kojim država mora intenzivno da se bavi u oblasti igara na sreću. Prema procenama, udeo crnog tržišta iznosi između 30 i 35 odsto, uz tendenciju daljeg rasta.

PROMO/18+